Fotografija: © European Union 2020
Nezavisni hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić pozvao je jučer u Europskom parlamentu u Strasbourgu na povećano izdvajanje razvijenijih država članica u zajednički europski proračun s obzirom na to da te zemlje imaju golemu korist od zajedničkog tržišta robe, usluga i radne snage.
Kolakušić je istaknuo da je Višegodišnji financijski okvir, odnosno dugoročni proračun Europske unije, dosad omogućavao manjim državama članicama da kroz pristup europskim fondovima dobiju određenu kompenzaciju za gubitak u gospodarstvu koji je nastao zbog članstva u Europskoj uniji. “Taj gubitak u Republici Hrvatskoj samo u poljoprivredi od ulaska Hrvatske u EU iznosi 4,5 milijardi eura”, upozorio je Kolakušić.
“Sada se približavamo situaciji kada Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU-a. Ujedinjeno Kraljevstvo je samo u proteklih deset godina uplatilo 69 milijardi eura više u europski proračun nego što je povuklo sredstava. U situaciji proširenja koja nam predstoji, u Europsku uniju će ponovno ući države koje su slabije gospodarske moći i koje će također trebati pomoć. Potrebno je razmisliti o drugačijem načinu financiranja, odnosno o povećanju iznosa koji trebaju uplatiti gospodarski razvijene zemlje”, napomenuo je nezavisni hrvatski europarlamentarac.
Svakih sedam godina Europska unija se mora usuglasiti oko zajedničkog dugoročnog proračuna, što svaki put za sobom neizbježno povlači i sukobe i svađe. Pregovori oko zajedničkog proračuna će nakon brexita zasigurno biti još i mučniji jer je Velika Britanija dosad bila treći po veličini neto-platiša u europski proračun, a njezinim će odlaskom nastati velika proračunska rupa koju će netko morati popuniti. Osim Ujedinjenog Kraljevstva, najveće neto platiše u europski proračun su Njemačka, Danska, Švedska, Luksemburg, Austrija, Nizozemska, Belgija, Francuska i Finska. Neke od tih zemalja već su prije početka pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru signalizirale da ne namjeravaju plaćati još više nego dosad.
No ta diskusija o neto platišama i nema prevelikog smisla. Iako je, npr. Njemačka prema podacima Europske komisije najveći neto platiša u Europskoj uniji, upravo ona najviše profitira od zajedničkog europskog tržišta. Prema istraživanju njemačke zaklade Bertelsmann objavljenom u svibnju 2019. godine, njemačko gospodarstvo godišnje zaradi dodatnih 86 milijardi eura zbog članstva u zajedničkom europskom tržištu. Zaklada Bertelsmann je tijekog svog istraživanja došla i do podatka da je svaki Nijemac u prosjeku bogatiji za 1.046 eura zbog članstva Njemačke u jedinstvenom europskom tržištu, dok su građani drugih europskih zemalja u prosjeku bogatiji za 840 eura.
Bertelsmannovo istraživanje pokazalo je da veliku korist od zajedničkog europskog tržišta imaju i druge bogatije i razvijene zemlje poput Austrije i Nizozemske, dok daleko manju korist od njega imaju siromašnije zemlje na jugu i istoku Europe.
