Fotografija: © Europska unija 2020
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine, dok prijedlog plana za gospodarski oporavak u iznosu od 750 milijardi eura ostavlja u obliku u kojem ga je Komisija predložila.
Michel je u petak predstavio tzv. “pregovaračku kutiju“, svoj prijedlog za VFO i prijedlog plana za oporavak, koji će biti podloga za raspravu na sastanku na vrhu čelnika zemalja članica krajem sljedećeg tjedna u Bruxellesu.
Michel predlaže sedmogodišnji proračun EU-a u visini od 1.074 milijardi eura, nešto manje od 1.100 milijardi eura, koliko je predložila Europska komisija. To smanjenje neće ići na štetu kohezijske politike.
Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” ostaje isti, 500 milijardi eura koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Najveći dio tog plana otpada na Instrument za oporavak i otpornost (RFF) (560 milijardi) te na ReactEU, dodatna sredstava za kohezijsku politiku od 50 milijardi.
Od 560 milijardi iz RFF-a, 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Najveći dio sredstava iz RFF-a, 70 posto, 217 milijardi, trebao biti iskorišten 2021. i 2022. a preostalih 30 posto, 93 milijarde, do kraja 2023. godine.
Za ovaj dio od 217 milijardi, Michel prelaže da se zadrži alokacijski kriterij koji je koristila Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po glavi stanovnika i udio u ukupnom stanovništvu. Po tim kriterijima Hrvatska bi dobila 7,3 milijardi eura bespovratnih sredstva, a 2,65 milijardi eura kroz zajmove.
Za preostalih 93 milijardi ubačen je novi kriterij – ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godini, dok bi se zadržao kriterij BDP-a po glavi stanovnika i udio u ukupnom broju stanovnika EU-a.
Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati.
Države članice trebaju pripremiti svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost s planiranim reformama i investicijskim planom za razdoblje od 2021. do 2023. Ti bi se planovi, bude li potrebe, revidirali i prilagodili 2022. kako bi se u obzir uzela završna alokacija predviđena za 2023. godinu.
