Fotografija: © Europska unija 2020
Borba protiv terorizma nije usmjerena protiv bilo kakvih vjerskih ili političkih uvjerenja, nego protiv fanatičnog i nasilnog ekstremizma, istaknuli su u petak ministri unutarnjih poslova 27 zemalja članica EU-a u zajedničkoj izjavi o nedavnim terorističkim napadima u Europi.
“Sloboda savjesti i vjere znači slobodu slijediti ili ne slijediti religiju. Trebamo uzajamno poštovanje, uključujući i unutar vjerskih zajednica, te poštovanje prema ljudima sekularnih svjetonazora. Stoga naglašavamo svoju predanost zaštiti vjerskog izražavanja u Europi koje je mirno i poštuje zakone koje su usvojile naše države članice. To se jednako odnosi na sve religije”, kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj nakon video-konferencije ministara unutarnjih poslova.
Izjava je usvojena nakon nedavnih terorističkih napada u Francuskoj, Austriji i Njemačkoj i na petu godišnjicu tragičnih terorističkih napada u Parizu u kojima je stradalo 130 osoba.
“Odlučni smo štititi europska društva i njezine građane. Sačuvat ćemo naše zajedničke vrijednosti i europski način života. Štitit ćemo naša pluralistička društva i odlučno nastaviti borbu protiv svih oblika nasilja koji su usmjereni na ljude na temelju njihova stvarnog ili pretpostavljenog etničkog podrijetla, ili njihova vjerskog uvjerenja ili na temelju drugih vrsta predrasuda”, kaže se u izjavi.
Ministri se u izjavi zauzimaju za jačanje vanjskih granica, brzo uklanjanje terorističkog sadržaja s interneta i učinkovitu integracija migranata u europska društva.
Ministri ističu da treba nastojati da vjersko obrazovanje i osposobljavanje, “poželjno unutar EU-a, bude u skladu s europskim temeljnih pravima i vrijednostima”.
O tome je prije neki dan govorio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji se zauzeo za uspostavu europskog instituta za obrazovanje imama.
U ministarskoj izjavi se nigdje ne spominju riječi islam ili muslimani, jedino se odsijecanje glave francuskom učitelju naziva islamističkim napadom.
Za borbu protiv terorizma važno je “učinkovito kontrolirati vanjske granice, registrirati ulaske i izlaske iz Schengena u digitalnom obliku i tješnje surađivati s trećim zemljama kako bi se borili protiv terorističkih prijetnji”, kaže se u izjavi.
Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je predsjedavao sastankom, izjavio je na konferenciji za novinare “da moramo znati tko ulazi i izlazi iz EU-a”.
Velika pozornost u izjavi pridaje se sprječavanju radikalizacije i borbi protiv ekstremističke propagande. Posebno se ukazuje na radikalizaciju u zatvorima i puštanje osuđenih osoba na slobodu, što traži “efikasnije mjere”.
“Rizici u vezi s radikalizacijom u zatvorima, što vodi k nasilnom ekstremizmu i terorizmu, te oslobađanje tih pojedinaca i onih koji su osuđeni za terorizam, zahtijevaju efikasnije mjere”, kaže se u izjavi, bez navođenje o kakvim bi se mjerama moglo raditi.
Ministri ističu da do kraja ove godine treba dovršiti pregovore o Uredbi o terorističkom sadržaju na internetu. Ta uredba bi trebala omogućiti izdavanje naloga za uklanjanje takvih sadržaja u roku od jednog sata ili manje i to s prekograničnim efektom, to jest nalog izdan u jednoj zemlji članici ne ograničava se samo na tu zemlju, nego vrijedi i za druge članice.
Jedan od elemenata borbe protiv terorizma je i razmjena informacija o osobama koje predstavljaju terorističku prijetnju.
“Moramo osigurati da informacije o tim pojedincima uđu u relevantne baze podataka i informacijske sustave u skladu s relevantnim zakonima”, kaže se i u izjavi.
Jedan od problema pri tome je zajedničke definicija osoba koje predstavljaju terorističku prijetnju. “Moramo stalno poboljšavati razinu uzajamnog razumijevanja o tome što znači u praksi kada država članica klasificira pojedinca kao prijetnju za terorističko ili ekstremističko nasilje”, kaže se u izjavi.
