Fotografija: twitter
Zelena i digitalna tranzicija i jačanje konkurentnosti europske industrije pružaju priliku za otvaranje 700.000 novih radnih mjesta do 2030., istaknula je hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak na panelu #DigitalBrunch: Europa, konkurentnost i 5G tehnologije koji je u ponedjeljak organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Glavak se u svojem obraćanju posebno osvrnula na novu industrijsku strategiju za Europu te dezinformacije u vezi s 5G tehnologijom.
Kao izvjestiteljica za mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) o novoj industrijskoj strategiji, Glavak je objasnila što donosi njezina primjena.
“Strategija će biti motor pokretač konkurentnosti Europe i njene strateške autonomije. Tri su promjene koje će preobraziti industriju EU-a, ojačati mala i srednja poduzeća te omogućiti Europi da postane održiva i konkurentna: zelena i digitalna tranzicija te globalna konkurentnost”, kazala je, po priopćenju Ureda za odnose s javnošću EPP-a.
Cilj strategije je dvostruki prijelaz prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom liderstvu.
Mobilizirat će se 100 milijardi eura za pravednu tranziciju regijama s velikim intenzitetom ugljika.
Primjenom načela kružnoga gospodarstva moguće je do 2030. diljem EU-a otvoriti 700.000 novih radnih mjesta, a u sljedećih pet godina 120 milijuna Europljana morat će se dodatno usavršiti ili prekvalificirati.
Očekuje se da će takav napredak otvoriti više od milijun radnih mjesta do 2030., a već sada u Europi postoji milijun nepopunjenih radnih mjesta za stručnjake u području digitalne tehnologije, po podacima Europske komisije.
“U Europskom parlamentu i na Odboru govorimo da Europa mora ubrzati ulaganja u istraživanje i uvođenje novih tehnologija. Pred nama je velik posao za koji je bitno imati jasnu financijsku perspektivu. Moramo razmišljati na koji će način tehnologija pomoći u potpuno novom oblikovanju naše budućnosti”, kazala je Glavak.
Iako studije na europskoj razini predviđaju da bi primjena 5G tehnologije mogla povećati produktivnost u prosjeku za više od šest posto i to u poljoprivredi, javnom sektoru i proizvodnji, što je posebno važno za Hrvatsku, velik je komunikacijski posao pred onima koji će tu tehnologiju pružati na tržištu.
Glavak je poručila da o 5G tehnologiji treba govoriti na temelju znanstvenih saznanja i pouzdanih informacija, upozorivši da dezinformacije mogu nanijeti gospodarsku štetu.
Istaknula je nužnost koordiniranog informacijskog odgovora na razini cijele Europe, koji uključuje jedinstvenu komunikacijsku strategiju koja će građanima pružiti pouzdane informacije o 5G tehnologiji.
“Umrežavanjem te korištenjem postojećih komunikacijskih kanala i tehnologija trebamo se zajednički suprotstaviti djelovanju aktera koji se protive digitalnom razvoju našeg kontinenta”, poručila je.
“Dezinformiranje se na začuđujuće i zastrašujuće načine pojavljuje u javnom prostoru. Svjesne toga, 15 država članica, među kojima i Hrvatska, poslalo je pismo Europskoj komisiji u kojem je upozorilo da raste aktivnost tzv. anti-5G pokreta diljem EU-a. Osim dezinformacija, bilo je i slučajeva u kojima je nanesena šteta gospodarskim subjektima. Možda smo podcijenili moć dezinformacija i njihov utjecaj na ljude u ovom području. Ovo je transnacionalno pitanje kojim bi se trebalo baviti na temelju znanstvenih saznanja i pouzdanih informacija”, kazala je Glavak.
